Avlije u ofsajdu
Koncept suradničkog projekta “AVLIJE U OFSAJDU” najbolje opisuje subjekt u njegovu nazivu –
avlija
odnosno dvorište seoske kuće koje karakterizira prostore zadarskog zaleđa i njihove zajednice, i radnja –
ofsajd
odnosno zajednice zadarskog zaleđa koje teže prelaženju granica i micanju predrasuda da su isključivo ruralne, sajmene, poljoprivredne i stočarske.
Cilj ovog projekta je, naslanjajući se na prethodnu rečenicu, općinama Benkovac i Obrovac s naglaskom na njezine marginalizirane dijelove (grad Benkovac i naselje Karin Gornji, zaseok Lončari) donijeti kulturni sadržaj i javne diskusije u njihove avlije. Činjenica da navedena mjesta pod kulturni program uvrštavaju različite gastro susrete kojima je u središtu janjetina, fiš, vol, prisnac ili bukara dovodi do zaključka da postoji nasušna potreba za “pravim”(suvremenijim) kulturnim sadržajem kojeg potvrđuju povremene i kontinurane uspješne aktivnosti drugačijih pojedinaca i grupa u lokalnoj zajednici (npr. Udruga “Vlajter-ego”).
Ovaj projekt naslanja se na taj kontinuitet aktivne i alternativne lokalne zajednice kroz kino projekciju, kazališnu dramsku predstavu i javnu tribinu. Teme koje okupljaju navedene aktivnosti važne su za članove zajednica u zaleđu, a bave se pitanjem “miješanih brakova”, pitanja starenja i feminizma i pitanja javnog interesa i javnog dobra.
Tribina “Javno je bitno” održana je na Trgu domovinske zahvalnosti u Benkovcu u subotu 20. travnja 2024. u 10 sati. U razgovoru s nagrađivanim novinarom Andrejem Dimitrijevićem, koji je moderirala domaćica, Benkovčanka i također novinarka, Melita Vrsaljko, Dimitrijević je pričao o važnosti medija, transparentnosti vlasti i informiranosti građana kao preduvjetima za izgradnju demokratskog društva.
Naš gost dobitnik je četiri nagrade Hrvatskog novinarskog društva koje je zaradio svojim pričama o imovini bivših ministara Lovre Kuščevića i Milana Kujundžića, otkrićima u aferi “Softver”, nepropisnom gomilanju otpada pored Samobora. Osim što razotkriva afere i ukazuje na nepravilnosti u trošenju javnog novca, Dimitrijević ujedno svoje znanje prenosi i na mlađe generacije novinara kao vanjski suradnik zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
Pitanja kojima smo se bavili jesu: što je javni interes i koje stvari su bitne za zajednicu? Kako i na koji način političari djeluju protiv javnog interesa? Zašto je važno da građani budu informirani i koja je uloga lokalnih medija? Kako je raditi na novinarskim pričama koje smjenjuju ministre?
U nedjelju, 22. rujna 2024. godine od 20:00 h na imanju Pueblo Escondido u Lončarima, Karin Gornji, održane su kino projekcije na otvorenom:
Čovjek koji nije mogao šutjeti (13’)
Nebojša Slijepčević / Antitalent
Dobitnik nagrade Zlatna palma za najbolji kratkometražni film na festivalu u Cannesu, donosi priču iz Štrpaca u Bosni i Hercegovini. Dana 27. veljače 1993. putnički vlak na liniji Beograd-Bar zaustavljaju paravojne snage u akciji etničkog čišćenja. Dok odvode nevine civile, samo jedan od pet stotina putnika usuđuje im se suprotstaviti. Ovo je istinita priča o čovjeku koji nije mogao šutjeti.
Knin – Zadar (15’)
Melita Vrsaljko / Dinaridi film
U prvijencu Melite Vrsaljko “Knin – Zadar”, pratimo svakodnevicu redateljičina oca, skretničara na željezničkoj postaji Benkovac, u kojoj vrijeme kao da je stalo negdje u posljednjim desetljećima dvadesetog stoljeća. Temelj dramaturgije ovog filma suptilan je kontrapunkt spokoja i iščekivanja postignut minimalističkim i statičnim slikama prostora u propadanju koje podržava tiha i slojevita zvučna kulisa.
Snajka: Dnevnik očekivanja (75’)
Tea Vidović Dalipi / Restart
Snajka: Dnevnik očekivanja je participativno-opservacijski dokumentarac o hrvatsko-romskom paru, Tei i Mirsadu, njihovoj kćerki Fridi i pokušaju zajedničkog života, razapetog između pritisaka obitelji i kompromisa na koje su oboje spremni pristati. Mirazi koje su dobili ekonomski su i kulturalno praktički nespojivi pa je pred njima nezahvalan izazov balansiranja vlastite obiteljske prtljage, prikvačene kao ostavština prošlih generacija na putu između Hrvatske i Kosova. Povezani željom da pronađu rješenje za nerealna očekivanja svojih obitelji, Tea i Mirsad upustiti će se u kompleksnu igru prilagodbe što će se u konačnici pokazati utegom u njihovoj vlastitoj intimi. Ovaj izuzetno osoban film razotkriva niz obiteljskih rituala, tradicijskih stereotipa, pa i kulturnog rasizma, u kojima dvoje zaljubljenih pokušavaju pronaći pravu mjeru između zadovoljavanja slike koju o njima imaju njihovi roditelji i potrebe da zadrže svoje autentično ja i žive prema vlastitim vrijednostima. Tea i Mirsad će roditeljima uporno pokušavati biti poslušna djeca, a svojoj kćerkici Fridi slobodoumni mama i tata što se čini kao nemoguć zadatak, svoj ljubavi unatoč.
Predstava “Kronika nestajanja” izvedena je 25.10. u 20:00h u klubu AZIMUT u sklopu programa 17. Clubture Forum u Šibeniku. Ova predstava je posveta književnosti s naših prostora, posveta ženama i našim starima koji su nas pripremali za život. Nastala je iz pokušaja da se nosimo s gubitcima naših bližnjih, sa smrću, a pored toga i iz želje da se određena književnost postavi u scenski prostor i time se potakne ljude da čitaju naše pisce. Na prvu se može činiti nelogičnim da se dvije mlade djevojke bave temom starenja i smrti ali ipak svakog od nas to čeka i te su teme uvijek oko nas. Naši voljeni stare i odlaze, a tako ćemo i mi. Iz zahvalnosti i potrebe za produbljivanjem empatije i razumijevanja nastala je ova predstava.
AUTORSKI TIM
Scenska izvedba i dramaturgija: Lucija Matković i Maruška Aras
Glazba: Marko Levanić i Ivana Starčević
Tehnička podrška i oblikovanje svjetla: Martin Šatović
Fotografije: Luka Dubroja, Jurica Marković
Produkcija: Teatro VeRRdi 2023. (https://www.teatroverrdi.eu/)
U predstavi su korišteni tekstovi iz romana: Nevidljiva žena i druge priče Slavenke Drakulić, Lisica Dubravke Ugrešić, EEG Daše Drndić i Fizika tuge Georgia Gospodinova
Suradnički projekt “AVLIJE U OFSAJDU” proveden je u okviru programa Clubture-HR programska razmjena i suradnja uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Zaklade Kultura nova, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva kroz program Centri znanja.
Dizajn vizuala potpisuju Denis Jakupi i Nadja Orkić.
